O plaćama se dugo razgovaralo tek pri kraju postupka zapošljavanja. Kandidati su često prolazili nekoliko krugova razgovora prije nego što bi doznali koliku plaću poslodavac nudi, dok radnicima nisu uvijek bili jasni kriteriji prema kojima se određuju plaća, dodaci i mogućnosti napredovanja.
Direktiva o transparentnosti plaća trebala bi takvu praksu postupno promijeniti.
Riječ je o Direktivi (EU) 2023/970, čiji je cilj ojačati primjenu načela jednake plaće žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Kandidatima i radnicima donosi dodatna prava na informacije, a poslodavcima nove obveze povezane sa zapošljavanjem, određivanjem plaća i izvještavanjem.
Države članice Europske unije trebale su prenijeti Direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 7. lipnja 2026.
Stanje propisa provjereno 29. lipnja 2026.
Prema dostupnim službenim informacijama, u trenutku provjere nije potvrđeno da je objavljen konačni hrvatski propis kojim se sva nova pravila Direktive prenose u domaće zakonodavstvo. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je 22. svibnja 2026. da su izmjene Zakona o radu tada bile u završnoj fazi pripreme prije upućivanja u saborsku proceduru.
U nastavku članka zato su odvojeno prikazani minimalni zahtjevi Direktive, prava i obveze koji već postoje prema hrvatskom Zakonu o radu te najavljene promjene čiji će konačni sadržaj ovisiti o donesenim i objavljenim hrvatskim propisima.
Za poslodavce transparentnost plaća nije samo pitanje iznosa navedenog u oglasu za posao. Promjene obuhvaćaju kriterije za određivanje plaće, opise radnih mjesta, platne razrede, dodatke, bonuse, napredovanja, interne evidencije i izvještavanje o razlikama u plaćama žena i muškaraca.
Transparentnost plaća ne znači javno objavljivanje pojedinačnih plaća niti da svi radnici moraju primati isti iznos. Razlike u plaćama mogu postojati, ali trebaju se temeljiti na jasnim, objektivnim, rodno neutralnim i provjerljivim kriterijima.
Direktiva o transparentnosti plaća ukratko
Direktiva donosi nekoliko važnih promjena:
- kandidati trebaju dovoljno rano dobiti informaciju o početnoj plaći ili predviđenom rasponu plaće
- poslodavac ne smije od kandidata tražiti podatke o plaći kod sadašnjeg ili prethodnih poslodavaca
- radnici dobivaju pravo na informacije o vlastitoj plaći i prosječnim plaćama za usporediv rad
- kriteriji za određivanje plaće trebaju biti objektivni, rodno neutralni i dostupni radnicima
- prema minimalnim pravilima Direktive, poslodavci sa 100 i više radnika obuhvaćeni su obvezom izvještavanja o razlikama u plaćama žena i muškaraca
- razlika od najmanje 5 % unutar određene kategorije radnika može, uz dodatne uvjete, dovesti do zajedničke procjene plaća
- jačaju se pravna zaštita, pravo na naknadu štete i pravila povezana s teretom dokazivanja
- države članice trebaju propisati učinkovite, razmjerne i odvraćajuće sankcije za povrede pravila.
Pravila se ne odnose samo na osnovnu plaću. Pojam plaće obuhvaća i dodatne ili varijabilne primitke u novcu ili naravi koje radnik prima izravno ili neizravno na temelju radnog odnosa.
Što zapravo znači transparentnost plaća?
Transparentnost plaća ne znači da će svaki radnik dobiti popis s imenima kolega i njihovim pojedinačnim plaćama.
Cilj je da radnik može razumjeti kako se njegova plaća određuje, koji kriteriji utječu na njezinu visinu i postoje li opravdani razlozi zbog kojih netko tko obavlja isti rad ili rad jednake vrijednosti prima više ili manje.
Pri procjeni rada jednake vrijednosti u obzir se mogu uzeti objektivni i rodno neutralni kriteriji kao što su:
- potrebna znanja i vještine
- trud potreban za obavljanje posla
- razina odgovornosti
- samostalnost u radu
- uvjeti u kojima se posao obavlja
- drugi čimbenici relevantni za određeno radno mjesto.
Razlike u plaći mogu se temeljiti i na relevantnom radnom iskustvu, dodatnim kvalifikacijama ili objektivno procijenjenim rezultatima. Važno je da su takvi kriteriji povezani s konkretnim poslom te da se primjenjuju dosljedno na radnike u usporedivom položaju.
Problem nastaje kada poslodavac razliku ne može objasniti objektivnim kriterijima ili kada je ona izravno ili neizravno povezana sa spolom radnika.
Zbog toga je važno jasno urediti opise radnih mjesta, odgovornosti, platne razrede, kriterije povećanja plaće, bonuse, stimulacije i druge dodatke.
Što se mijenja pri zapošljavanju?
Jedna od najuočljivijih promjena odnosi se na komunikaciju o plaći prije zasnivanja radnog odnosa.
Informacija o početnoj plaći ili rasponu plaće
Prema Direktivi, kandidat treba dovoljno rano dobiti informaciju o početnoj plaći ili predviđenom rasponu plaće za radno mjesto. Iznos ili raspon trebaju se temeljiti na objektivnim i rodno neutralnim kriterijima.
Kada je primjenjivo, kandidat treba dobiti i relevantne informacije o odredbama kolektivnog ugovora koje se odnose na radno mjesto.
Informacija o plaći može se dati:
- u objavljenom oglasu za posao
- prije razgovora za posao
- na drugi način koji kandidatu omogućuje informirano i transparentno pregovaranje.
Sama Direktiva ne zahtijeva da plaća u svakom slučaju bude navedena upravo u oglasu. Bitno je da kandidat informaciju dobije dovoljno rano kako bi mogao informirano pregovarati.
Država članica može nacionalnim propisom odrediti precizniji ili stroži način primjene. Prema dosadašnjim najavama Ministarstva rada, hrvatska pravila trebala bi obuhvatiti i objavljivanje raspona plaće u oglasima za posao. Konačna obveza ovisit će o donesenom i objavljenom hrvatskom propisu.
Bez pitanja o prethodnoj plaći
Direktiva propisuje da poslodavac ne smije od kandidata tražiti podatke o plaći kod sadašnjeg ili prethodnih poslodavaca.
Cilj je spriječiti da se moguća ranija nejednakost prenese na novo radno mjesto. Nova plaća trebala bi se određivati prema vrijednosti posla, potrebnim vještinama, odgovornosti, uvjetima rada i drugim objektivnim kriterijima, a ne prema tome koliko je kandidat ranije zarađivao.
Oglasi za posao i nazivi radnih mjesta također trebaju biti rodno neutralni, a postupak zapošljavanja organiziran tako da ne dovodi do diskriminacije.
Koja prava Direktiva donosi radnicima?
Načelo jednake plaće žena i muškaraca nije potpuno novo u hrvatskom zakonodavstvu.
Važeći Zakon o radu, uključujući izmjene objavljene u NN 151/2022, već uređuje pravo radnice i radnika na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Osnove i mjerila za isplatu plaće ne mogu biti poslovna tajna, a radnik pod propisanim uvjetima može zatražiti podatke o kriterijima na temelju kojih je određena plaća radnika koji obavlja poslove iste ili slične naravi.
Direktiva postojeću zaštitu dodatno proširuje i detaljnije uređuje.
Prema Direktivi, radnici imaju pravo zatražiti i dobiti pisanu informaciju o:
- svojoj pojedinačnoj razini plaće
- prosječnim razinama plaće, razvrstanima prema spolu, za kategorije radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti.
Poslodavac treba dostaviti tražene informacije u razumnom roku, a najkasnije u roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva.
Direktiva također predviđa da poslodavci jednom godišnje obavijeste radnike o njihovu pravu na te informacije i objasne im kako ih mogu zatražiti.
To ne znači da će radnik dobiti ime kolege i podatak o njegovoj točnoj plaći. Informacije se trebaju pružiti uz poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka.
Ako bi pružanje određenih podataka omogućilo izravno ili neizravno utvrđivanje plaće konkretnog radnika, država članica može predvidjeti da detaljnim informacijama pristupaju samo predstavnici radnika, inspekcija rada ili tijelo za jednakost.
Radniku se ne smije zabraniti da otkrije podatak o vlastitoj plaći kada to čini radi ostvarivanja prava na jednaku plaću.
Kriteriji za određivanje plaće i napredovanje
Prema Direktivi, poslodavci trebaju radnicima učiniti lako dostupnima kriterije koji se koriste za određivanje:
- plaće
- razina plaće
- napredovanja u plaći.
Kriteriji trebaju biti objektivni i rodno neutralni.
Države članice mogu poslodavce s manje od 50 radnika osloboditi obveze koja se odnosi na dostupnost kriterija za napredovanje u plaći.
To ne znači da su mali poslodavci oslobođeni načela jednake plaće ili drugih temeljnih zahtjeva transparentnosti.
Tko mora izvještavati o razlikama u plaćama?
Formalna obveza izvještavanja prema minimalnim pravilima Direktive obuhvaća poslodavce sa 100 i više radnika, uz postupno uvođenje obveze ovisno o broju radnika.
Rokovi izvještavanja prema broju radnika
| Broj radnika kod poslodavca | Rok za prvo izvješće | Učestalost izvještavanja |
|---|---|---|
| 250 i više radnika | do 7. lipnja 2027. | svake godine |
| 150 do 249 radnika | do 7. lipnja 2027. | svake tri godine |
| 100 do 149 radnika | do 7. lipnja 2031. | svake tri godine |
| manje od 100 radnika | nije propisan Direktivom | nije propisana Direktivom |
Države članice mogu nacionalnim propisima obvezu izvještavanja proširiti i na poslodavce s manje od 100 radnika.
Podaci u izvješću odnose se na prethodnu kalendarsku godinu.
Što izvješće treba sadržavati?
Izvještavanje ne obuhvaća samo jednu ukupnu prosječnu razliku.
Poslodavci obuhvaćeni obvezom trebaju izvještavati o:
- razlici u plaćama žena i muškaraca
- razlici u dodatnim ili varijabilnim komponentama plaće
- medijalnoj razlici u plaćama žena i muškaraca
- medijalnoj razlici u dodatnim ili varijabilnim komponentama plaće
- udjelu žena i muškaraca koji primaju dodatne ili varijabilne komponente plaće
- udjelu žena i muškaraca u svakom platnom kvartilu
- razlikama u plaćama po kategorijama radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti, odvojeno za osnovnu plaću te dodatne ili varijabilne komponente.
Takav pregled treba pomoći u utvrđivanju proizlazi li razlika iz objektivnih razloga ili postoji područje koje zahtijeva dodatnu analizu.
Što ako izvješće pokaže razliku od najmanje 5 %?
Razlika od najmanje 5 % ne znači automatski da je poslodavac diskriminirao radnike.
Prag se ne promatra samo na razini cijelog poduzeća, nego unutar određene kategorije radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti.
Zajednička procjena plaća s predstavnicima radnika potrebna je kada su istodobno ispunjena sva tri uvjeta:
- izvješće pokaže razliku u prosječnoj razini plaće žena i muškaraca od najmanje 5 % unutar određene kategorije radnika
- poslodavac razliku ne može opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijima
- neopravdana razlika nije uklonjena u roku od šest mjeseci od podnošenja izvješća.
U zajedničkoj procjeni analiziraju se struktura plaća, zastupljenost žena i muškaraca, razlike u osnovnoj plaći i drugim primanjima, kriteriji koji se koriste za određivanje plaće te mjere potrebne za uklanjanje neopravdanih razlika.
Ispravna formulacija zato glasi „najmanje 5 %”, a ne „više od 5 %”.
Odnose li se nova pravila i na male poslodavce?
Da, ali nisu sve obveze jednake.
Poslodavci s manje od 100 radnika prema minimalnim pravilima Direktive nemaju obvezu redovitog izvještavanja o razlikama u plaćama.
Ostala pravila transparentnosti nisu ograničena samo na velike poslodavce. Njihova konkretna primjena na male poslodavce u Hrvatskoj ovisit će o konačnom nacionalnom propisu kojim se Direktiva prenosi u hrvatsko zakonodavstvo.
Za malog poslodavca korisno je već sada moći jasno odgovoriti na nekoliko pitanja:
- Kako određujemo početnu plaću?
- Koji kriteriji utječu na povećanje plaće?
- Zašto dvije osobe na usporedivim poslovima imaju različite plaće?
- Kako određujemo bonuse, stimulacije i dodatke?
- Imamo li dokumentaciju kojom možemo obrazložiti svoje odluke?
Ako su odgovori jasni i zapisani, prilagodba novim pravilima bit će jednostavnija.
Što Direktiva znači za poslodavce u Hrvatskoj?
Rok za prijenos Direktive u nacionalno zakonodavstvo istekao je 7. lipnja 2026.
Prema dostupnim službenim informacijama, konačan hrvatski propis kojim bi se nova pravila u cijelosti prenijela u domaće zakonodavstvo još nije potvrđen kao objavljen.
Prema službenoj objavi Ministarstva rada od 22. svibnja 2026., izmjene Zakona o radu tada su još bile u završnoj fazi pripreme prije upućivanja u saborsku proceduru.
Ministarstvo je najavilo:
- veću transparentnost plaća
- pravo radnika na informacije o kriterijima određivanja plaće
- pravo na informacije o razlikama u plaćama žena i muškaraca
- obvezu izvještavanja većih poslodavaca
- objavljivanje raspona plaće u oglasima za posao.
Najavljeno objavljivanje raspona plaće u oglasima treba razlikovati od minimalnog teksta Direktive. Direktiva omogućuje da kandidat informaciju o početnoj plaći ili rasponu dobije u oglasu, prije razgovora ili na drugi način koji mu omogućuje informirano i transparentno pregovaranje.
Dok konačan hrvatski propis ne bude donesen i objavljen, potrebno je razlikovati:
- minimalne zahtjeve koje postavlja Direktiva
- prava i obveze koji već postoje u hrvatskom Zakonu o radu
- način na koji će Hrvatska urediti praktičnu primjenu
- konačne obveze povezane s oglasima za posao
- domaće postupke, obrasce i nadležna tijela
- propisane sankcije
- moguća stroža pravila od minimuma koji zahtijeva Direktiva.
Poslodavci bi zato trebali pratiti službene objave Ministarstva rada, Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora i Narodnih novina.
Napomena: ovaj članak služi za opće informiranje i ne zamjenjuje individualno pravno mišljenje. Prije donošenja konkretnih odluka potrebno je provjeriti važeći tekst hrvatskih propisa.
Kako se poslodavci mogu pripremiti?
Priprema ne mora čekati završetak zakonodavnog postupka. Poslodavci već sada mogu pregledati način na koji određuju plaće i vode potrebne podatke.
Kontrolna lista za poslodavce
Opisi radnih mjesta
Jesu li poslovi, odgovornosti i potrebne kompetencije jasno opisani?
Početna plaća
Postoje li jasni kriteriji prema kojima se određuje početna plaća?
Rasponi plaća
Jesu li za pojedina radna mjesta definirani odgovarajući rasponi plaća?
Povećanje plaće
Jesu li kriteriji za povećanje plaće zapisani, objektivni i rodno neutralni?
Bonusi i dodaci
Jesu li bonusi, stimulacije i drugi dodaci jasno uređeni?
Razlike u plaćama
Može li se objektivno obrazložiti zašto radnici na usporedivim poslovima imaju različite plaće?
Podaci o primanjima
Mogu li se odvojeno analizirati osnovna plaća te dodatne i varijabilne komponente?
Zahtjevi radnika
Je li određeno tko će zaprimati zahtjeve radnika za informacijama i pripremati odgovore?
Buduće izvještavanje
Postoje li svi podaci koji bi mogli biti potrebni za buduća izvješća?
Interni dokumenti
Jesu li ugovori, pravilnici, sistematizacije radnih mjesta i drugi interni akti međusobno usklađeni?
Prvi korak ne mora biti izrada složenog sustava. Za mnoge poslodavce korisno je započeti s jasnim popisom radnih mjesta, odgovornosti, raspona plaća i kriterija koji utječu na povećanja.
Zašto su uredan obračun i kvalitetni podaci važni?
Izvještavanje o razlikama u plaćama neće biti moguće bez točnih i pravilno razvrstanih podataka.
Poslodavac treba moći razlikovati:
- osnovnu plaću
- dodatke na plaću
- bonuse i stimulacije
- druga dodatna ili varijabilna primanja
- pogodnosti u novcu ili naravi
- kategorije radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti.
U praksi je važno da se osnovna plaća, dodaci, bonusi i druga primanja vode odvojeno i dosljedno. Bez kvalitetno strukturiranih podataka teško je analizirati i objasniti moguće razlike u plaćama.
Omni info u sklopu svojih knjigovodstvenih usluga, obračuna plaća i izvještavanja pruža podršku pri obračunu plaća i ostalih primitaka, pripremi i predaji JOPPD obrazaca, vođenju evidencija radnog vremena te izradi periodičnih izvještaja.
Uredni podaci sami po sebi ne rješavaju sva pravna pitanja, ali čine važnu osnovu za analizu, planiranje i obrazlaganje kriterija prema kojima se plaće određuju.
Zašto se isplati pripremiti na vrijeme?
Transparentnost plaća ne treba promatrati samo kao novu administrativnu obvezu.
Dobro uređen sustav može pomoći poslodavcu da:
- lakše objasni odluke o plaći
- smanji nesporazume među radnicima
- kvalitetnije planira troškove rada
- uvede jasnije kriterije za napredovanje
- privuče kandidate koji unaprijed znaju što mogu očekivati
- na vrijeme uoči moguće neopravdane razlike.
Najveći rizik nije nužno sama razlika u plaći. Veći problem nastaje kada poslodavac ne može jasno objasniti zbog čega razlika postoji.
Zaključak: priprema počinje prije prvog izvješća
Direktiva o transparentnosti plaća mijenja način na koji poslodavci komuniciraju o plaćama, uređuju kriterije i vode potrebne podatke.
Kandidati trebaju ranije dobiti informacije o početnoj plaći ili rasponu, radnicima se proširuju prava na informacije, a veći poslodavci bit će obuhvaćeni obvezom analiziranja i prijavljivanja razlika u plaćama žena i muškaraca.
Cilj nije izjednačiti sve plaće bez obzira na odgovornost, znanje, uvjete rada i rezultate. Cilj je osigurati da se razlike mogu objasniti jasnim, objektivnim i rodno neutralnim kriterijima.
Poslodavci koji na vrijeme urede opise radnih mjesta, kriterije, dodatke i evidencije lakše će odgovoriti na nove zahtjeve i smanjiti mogućnost pogrešaka ili nesporazuma.
Česta pitanja o transparentnosti plaća
Hoće li pojedinačne plaće svih radnika biti javno objavljene?
Ne. Direktiva ne zahtijeva javno objavljivanje imena radnika i njihovih pojedinačnih plaća.
Radnik dobiva podatke o svojoj plaći i prosječnim razinama plaće za odgovarajuće kategorije radnika, uz poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka.
Mora li raspon plaće biti napisan u svakom oglasu?
Ne nužno prema minimalnom tekstu Direktive.
Kandidat treba dovoljno rano dobiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu, primjerice u oglasu, prije razgovora ili na drugi način koji omogućuje informirano i transparentno pregovaranje.
Hrvatski propis može odrediti obvezno navođenje raspona upravo u oglasu, ali konačno pravilo ovisit će o donesenom i objavljenom tekstu propisa.
Smije li poslodavac pitati kandidata koliko je ranije zarađivao?
Prema Direktivi, poslodavac ne smije tražiti podatke o plaći kod sadašnjeg ili prethodnih poslodavaca.
Mora li radnik otkriti svoju plaću kolegama?
Ne mora. Međutim, ne smije mu se zabraniti otkrivanje vlastite plaće kada to čini radi ostvarivanja prava na jednaku plaću.
Znači li razlika od 5 % automatski diskriminaciju?
Ne. Zajednička procjena potrebna je kada se razlika od najmanje 5 % pojavi unutar određene kategorije radnika, nije opravdana objektivnim i rodno neutralnim kriterijima te nije uklonjena u roku od šest mjeseci.
Moraju li poslodavci s manje od 100 radnika podnositi izvješće?
Prema minimalnim pravilima Direktive ne moraju. Hrvatska ipak može nacionalnim propisom obvezu proširiti i na manje poslodavce.
Kada počinje prvo izvještavanje?
Poslodavci s 250 i više radnika te poslodavci sa 150 do 249 radnika prvo izvješće trebaju dostaviti do 7. lipnja 2027.
Poslodavci sa 100 do 149 radnika prvo izvješće trebaju dostaviti do 7. lipnja 2031.